woensdag 30 september 2009

E biahenan di Miguel Vicente Pata Kayente (Orlando Araujo)

A Deskripshon

Título: E biahenan di Miguel Vicente Pata Kayente
Outor Orlando Araujo
Original na papiamentu no
Traduktor Rose Marie Méndez-van der Meulen
Género prosa, buki pa mucha
Aña di publikashon 2004
Editorial FPI (Fundashon pa Planifikashon di Idioma)
Edishon promé; na enkargo di Ini Statia den kuadro di Proyekto Tradukshon Literario
ISBN 99904-2-060-9
Kantidat di página 92
Ilustrashon? si
Ilustradó: Meylin Saldivia
Portada dilanti Título, nòmber di outor, ilustradó i editorial, un pintura (for di den e buki, p. 42-43, pero reflehá i yená ku koló pa Ariadne Faries) di Miguel Vicente ku ta tene e master di un barku ku tur dos brasa, e ta para riba un pia ku sapatu, e otro pia ta pia abou, hisá den laria pa tene balansa, el a primi sera su dos wowo
Portada patras E pintura ta sigui, resúmen di e kontenido di e buki
Kantidat di kapítulo 6
Índise no

Biografia kòrtiku di e outor:
Orlando Araujo (1927-1987) tabata un eskritor i ekonomista venezolano ku a destaká komo naradó, poeta, ensayista, krítiko literario i periodista. Na 1975 el a risibí e Prmio Nashonal di Literatura.

Bibliografia di e outor:
Los viajes de Miguel Vicente Pata Caliente (1977), El niño que llegó hasta el sol (1979), Cartas a Sebastián para que no me olvide (1988) i El niño y el caballo (1988).

B Profundisashon

Motibu di eskoho
Un buki di e pakete di alumno di MIL, un buki na papiamentu di FPI.

Espektativa
Mucha i kolega ta bisa e ta basta laf, pero konosiendo FPI e mester tin diferente la.

Promé frase
Esaki ta historia di Miguel Vicente, un chabalitu limpiadó di sapatu, ku tabata gusta kana keiru i kòmbersá ku tur hende.

Último frase
E gritu tabata asina largu, ku el a subi seru, traspasá nubia, krusa laman i yega te na e reino serka di e palu solitario.

Tema
Ni maske kon pober bo ta, bo por alkansá soñonan realístiko ora bo por konta riba i konfia forsanan di naturalesa, manera riu i kabai.

Personahenan
Miguel Vicente, un chabalitu limpiadó di sapatu ku no ta bai skol. Den su bario nan tabata yam’é Pata Kayente. E tabata biba riba un seritu yen di kasita, banda di Caracas. Ora e no tabata lombra bota, e tabata flùit, dibertí, batiendo riba su kaha komosifuera ta riba un tambú e tabata bati. ‘Miguel Vicente Pata Kayente, bati bo kaha i yama kliente.’ Semper e tabata mustra kontentu. E tin wowo bibitu i un kara chikitu, brùin i djispou. [Masha tempu su tata a bai for di kas... E tabata kòrda solamente ku un atardi su mama a bis’é ku un señor ku tabat’ei, tabata su tata i nada mas, Miguel a lubid’é i e no tabata sinti su falta (p 13).] E no sa lesa. ‘E tabatin dos gran amigu, dos amigu ku ningun hende na mundu no tabatin: un biehita ku tabata papia ku riu i ku tabata sa tur loke riu sa. Anto un kabai pretu ku rabu blanku, asina grandi i fuerte, ku si e lanta para riba su patanan di patras, e por a dal su kabes kontra shelu mes i bini abou bèk ku un strea pegá na su frenta pretu’ (p. 84). E por tin un 8 aña asina di edat, sigun mi.

E señor di Kongreso asina gordo i asina sabí, ku a yega di papia kuné di ‘sparmentu’ (p. 18).

Su mama (sin nòmber). ‘Miguel no tabata spera ku ningun hende lo a yud’é pa e hasi loke mas e tabata deseá den su bida. Niun hende, ni sikiera su mama ku tabata biba den e kasita ayá, malu manera su kurpa tabata i kehando di su mala suerte i di e miseria ku nan tabata biba aden (p. 13). Ora mama ta deskubrí e bleki ku e sèn di spar: ‘Tata dushi, tabata algu teribel! Ora Miguel a bolbe kas anochi, el a haña su mama mashá rabiá mes, asina rabiá ku el a gara su man i dun’é un halá di sota ku un faha bieu. Despues el a grita yora bisa ku su yu ta gañ’é, ku e ta un malagradesido, ku e mes tabata hasi asina tantu sakrifisio i sufri, pa e tabatin un yu ku no ta stim’é (p. 17).
Un dia su mama a bira mas malu ku kustumber. El a keda na kama i e no tabata kome ni esun tiki ku el a kustumbrá di kome. Bisiña a hib’é hospital (p 25). Despues di esaki nos no ta lesa nada mas di dje.

Su ruman biahero (sin nòmber), ku tabata biaha semper den seru, sabana i siudat. Ora nan mama a bai hospital, el a bai sòru pa Miguel. Asina a sosodé ku Miguel a kuminsá biaha (p.25).

Un pober buraché kurpa chikí (p 8) ku tabata kere ku pa motibu di su bisio Dios a manda Miguel Vicente pa kastig’é (p. 12)

E señor ku a dun’é un buki E biahenan di Marco Polo, e eksploradó famoso di Venezia, ku tabata biba di 1254 te 1324 ku a ‘deskubrí’ China.

E riu(nan) ta papi hopi ku Miguel. Miguel tin e abilidat di por tende riu papia. (kapítulo 2)

Kapitan di e barku ‘El Siete Mares’ ta konta Miguel istoria di un gran pirata ku tabata namorá di un reina.

Doño di e penshon di pueblo den Andes unda Miguel ta hospedá. E doño akí ta un muhé flaku ku un frèt masha grandi mes.

Cometa, un kabai masha grandi, pretu ku rabu blanku, di señor Hues. E hues so por a subi Cometa. E ta kere, pero Pata kayente tambe por (p 89). Ora Cometa ku Miguel a bai kore henter un anochi i nan a regresá e hues a pone òrdu ku Miguel Vicente mester bai leu ku su ruman hòmber.

E maestra di un skol serka di e penshon ku por papia ku kabai. E maestra sa Miguel su nòmber pasobra e kabai a tende esaki di e riu ku a tende esaki di Miguel mes. Miguel ta sera amistat ku e biehita.

Desaroyo di karakter
No ta aplikabel pa e kuenta akí.

Tempu
1) E kuenta ta tuma lugá den tempu moderno, di awendia, por ta den añanan setenta, por ta den e aña akí.
2) E ta dura algun luna.
3) Mi a les’é den un fin di siman i a tuma mi un dos anochi asina mas pa hasi anotashon.

Lugá
Caracas i besindario, laman entre La Guaira i Margarita, e riu Orinoco i un pueblo chikitu den Andes.

Konflikto
Miguel no tin moda pa kumpli ku su deseo.

Solushon
Ora su mama a drenta hospital, Miguel a bai kompañá su ruman hòmber na (riba?) su biahe di trabou. Ku forsa di su imaginashon i den realidat e ta biaha hopi, prinsipalmente riba riu.

Estilo
Poétiko filosófiko: Un poeta ta un mucha grandi ku ta deskubrí mundu i un riu ta un deskubrimentu di awa, ku poeta ta gusta mashá. ... riu ta maestro di biahe i sanger noble di e benanan di Dios, ku ta alimentá laman i nubia (p. 58). E outor ta kompará riu ku kabai: Un gran kabai, yu di e serunan, tabata kore bai laman di dia i anochi, anochi i di dia. Un gran kabai pretu den anochi (p 63).

Perspektiva di kontamentu
Na kuminsamentu ta parse e perspektiva di terser persona singular ‘E’, pero despues ta resultá e perspektiva di e outor ku sa tur kos.

Resúmen di kontenido
Kapítulo 1 Miguel Vicente Pata Kayente: nos ta será konosí ku e personahe prinsipal.
Kapítulo 2 E biahe maravioso: Den su soño Miguel ta biahe wantá na un tronkon riba lomba di un riu. E riu ta papia kuné: ‘Amigitu, si bo no ta kere den mi, lo bo no por biaha ku mi. Bo ke konosé mundu, pero ei mes bo tin miedudi kompañá mi. Si bo ke konosé loke hende por mira for di un karetera, bai numa, pero bo ta pèrdè un biahe maravioso.’ (p 33)
Kapítulo 3 Miguel Vicente i laman: Riba e barkitu ‘El Siete Mares’ entre La Guaira i Isla di MArgarita. ‘Esta un personita felis un barku ta! Esta liber i fuerte bo a sinti bo pará na su balustrada!’ (p 46)
Kapítulo 4 Pata Kayente ta deskubrí Orinoco: ‘Riu ta kaminda ku ta kana. Riu ta maestro di biahe i sanger noble di e benanan di Dios, ku ta alimentá laman i nubia.’(p 58). Tambe ta kompará riu ku un gran kabai, yu di e serunan ku ta kore bai laman di dia i anochi, anochi i di dia (p 63).
Kapítulo 5 Na kaminda pa El Dorado: Kapitan di e barku ‘El Siete Mares’ ta konta di pirata oropeo ku tabata bai buska oro den e tempu di kolonisashon.
Kapítulo 6 Kon Pata Kayente a siña lesa sintá riba e kabai di Marco Polo: Aki Miguel ta sera konosí ku su dos gran amigunan. Ounke Cometa no ta e kabai di Marco Polo, Miguel ta disidí ku Cometa ‘a nase den e reino di e palu solitario. T’abo tabata e kabai di Marco Polo i awor bo ta di mi.’

Aplikabilidat pa enseñansa
Hopi mucha ta haña e buki akí laf, pero si dosente por mustra riba e poesia i filosofia di bida den dje, e poder di imaginashon positivo, e poder di opservá forsa di naturalesa, di riu, i kon esaki por lanta amor pa founa i flora i bida i balor propio, e chèns ta grandi ku alumno lo apresiá e buki presioso akí.
 Laga nan buska tur riu menshoná na p 58 pa konta algu di nan.
 Laga nan pinta un esena di e buki.
 Por diskutí tokante forsa di soño; soño realístiko i irealístiko.
 Por papia tokante pobresa (di plaka) i realisashon di deseo di bida.
 Por splika metáfora i traha na un proyekto di poesia.
 Laga nan prepará i presentá algu tokante Marco Polo

Remarke òf pregunta
Kiko a pasa ku su mama?

C Balorisashon
Un buki presioso ku ta siña norma i balor kreativo di bida, un buki alabes spiritual i realístiko. Bon pa mucha ku ta gusta soña, alumno poétika i mucha materialista.

1 opmerking:

  1. Enrollees have got to print out his or her's to begin with plus continue manufacturers within the again from the greeting card, with their teacher�s company name and even institution brand (the same as a good private cards). https://imgur.com/a/fcnKZhD https://imgur.com/a/fsEaJPE https://imgur.com/a/6hEP1nu https://imgur.com/a/e5FM3kp https://imgur.com/a/szmYgfG https://imgur.com/a/XCZmlbc https://imgur.com/a/IX0OcyS

    BeantwoordenVerwijderen